21. 12. 2009
Održan šesti Forum menadžera – ponedeljak, 21. decembar
Predavanje na temu: "Izvršenje sudskih odluka u Srbiji i rešenja ponuđena Nacrtom novog Zakona o izvršenju" održao je član Srpske asocijacije menadžera Milo Stevanovich, direktor USAID Programa za reformu stečajnog i izvršnog postupka (BES) i Dragana Stanojević, zamenik direktora projekta BES.
Prezentacijom i promotivnim filmom, BES tim je predstavio zanimljive podatke o izvršenju: za izvršenje sudske odluke u Srbiji potrebno je, u proseku, više od 500 dana, stopa naplate potraživanja iznosi manje od 5%, a više od 73% kompanija "nikada ili retko" vrše naplatu potraživanja sudskim putem. U najnovijem izveštaju Svetske Banke po efikasnosti sistema izvršenja, Srbija je na 23. mestu od ukupno 27 zemalja istočne Evrope i centralne Azije obuhvaćenih analizom.
Integralni članak sa E-kapije
Vreme je za sprovođenje sudskih odluka pri izvršenju prinudne naplate - šta donosi novi Nacrt zakona o izvršnom postupku?
"Dosta čekanja, pređimo sa presude na dela", osim što je slogan nedavno pokrenute medijske kampanje, mogao bi biti i zaključak sastanka privrednika o izvršenju sudskih odluka u Srbiji i rešenjima ponuđenim Nacrtom novog zakona o izvršenju, koji je održan u organizaciji Srpske asocijacije menadžera 21. decembra 2009. godine.
Direktor USAID Programa za reformu stečajnog i izvršnog postupka (BES program), Milo Stevanović rekao je da većina poslovnih ljudi u Srbiji nailazi na isti problem prilikom pokušaja naplate svojih potraživanja, te da ta nemogućnost naplate šteti njihovom poslovanju na više načina.
Istraživanja pokazuju da zbog tako loše situacije, mnoge kompanije u Srbiji ni ne pokušavaju da prinudnu naplatu sprovedu preko suda. O tome koje su manjkavosti sistema, kakve napore Vlada ulaže da ih prevaziđe i šta prisutni menadžeri, pravnici i bankari mogu da učine po tom pitanju, pored direktora USAID Programa, govorila je Dragana Stanojević, zamenica direktora programa BES. Ona je bila članica i prve i druge grupe koja je radila na izradi Nacrta zakona o izvršnom postupku i poseduje prvu licencu za stečajne upravnike koja je izdata u Srbiji.
Projekat reforme stečajnog i izvršnog postupka pokrenut je 2006. godine i trajaće do septembra 2010. Njegov budžet je 9,5 mil USD a konsultantske usluge pruža kompanija "Booz Allen Hamilton". Glavni partneri BES-a na sprovođenju postupka su Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo pravde, dve agencije za sprovođenje stečajnih postupaka i trgovinski sudovi.
Glavni cilj projekta je podrška punoj reformi sistema kako bi se postigla efikasna zaštita poverilaca i kako bi se postigao izvestan stepen predvidivosti rizika u poslovanju koji trenutno ne postoji.
- Prema jednom od istraživanja koje smo sproveli među poslovnim ljudima u našoj zemlji, 73% ispitanika se izjasnilo da nikad ili retko koristi sudsko izvršenje kao način za naplatu duga. Dalje, Srbija je na 23. mestu od 27. zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije, što samo po sebi predstavlja alarmantan podatak - rekla je Dragana Stanojević.
Problem privrednika svakako predstavlja i činjenica da je za izvršenje naplate u Srbiji potrebno 635 dana, kao i da je stopa naplate potraživanja prinudnim putem manja od 5%.
Prosečan broj dana koji je potreban sudiji za donošenje rešenja za izvršenje je 10 do 17, što je ipak napredak, budući da je u Trgovinskim sudovima taj broj dana bio i više od 400.
Do prvog pokušaja plenidbe prođe u proseku između 115 i 142 dana. Kada je moguće izvršiti potraživanje na računu dužnika, kada ima još sredstava, taj period je dosta kraći.
Naime, to se dešava dosta brže jer Narodna banka Srbije ima svoj sistem naplate koji to prilično efikasno sprovodi. Budući da prva plenidba najčešće prođe neuspešno, do druge dođe u periodu od 90 do čak 120 dana i tako do svakog sledećeg pokušaja. Odnos uspešnih pokušaja, gde je do namirenja došlo, prema neuspešnim je 1 prema 14.
- Pri tome uspešno podmirivanje ne predstavlja podmirivanje u celini - naglasila je Stanojevićeva.

Ona je dodala da u Trgovinskom sudu u Beogradu radi 9 izvršitelja, da je broj novih neizvršenih predmeta godišnje između 22 i 34 hiljade, što govori da jedan izvršitelj mesečno dobije između 200 i 300 slučajeva.
Imajući to u vidu, čak i teoretski, uspešno obavljanje posla postaje nemoguće.
Svi ovi pokazatelji naveli su na neophodnost reforme zakonskog sistema, a jedna od osnovnih izmena zakona za koju se u BES-u nadaju da bi mogla pomoći jeste uvođenje profesionalnog izvršitelja, kao paralelne institucije sistemu postojećih sudskih izvršitelja.
Izvršitelj je lice koje imenuje ministar pravde da sprovodi izvršenje uz upotrebu javnih ovlašćenja koja su mu preneta zakonom. U predlogu je da se on imenuje za određeni apelacioni okrug, s tim što može da ima ingerencije na teritoriji cele Srbije. Neophodno je da on ima diplomu pravnog fakulteta, 3 godine radnog iskustva, da ima položen specijalistički ispit i licencu za obavljanje posla izvršitelja.
- Ono što privrednicima novi Zakon donosi jeste pravo izbora. Kada već dođete u situaciju da je izvršenje prinudne naplate jedino rešenje onda možete bar da birate da li će to učini sudski ili profesionalni izvršitelj - prisutnima je pojasnio Milo Stevanović, direktor BES programa.

Novim Nacrtom zakona pojednostavljen je i postupak prodaje pokretnih i nepokretnih stvari. Početna cena licitacije je definisana sa 50% od procenjene vrednosti, ako se ne uspe sa njom može se spustiti do 20% od procenjene vrednosti, a ako se ni tada ne proda ide se na direktnu prodaju.
Dozvoljena je i prodaja idealng suvlasničkog dela, kao i izvršenje prinudne naplate nad imovinom koja nije upisana u javnu knjigu,pod određenim uslovima.
Koliko je stanje u pravosudnom sistemu, pre svega u sistemu naplate, alarmantno govori i činjenica da je Svetska banka insistirala da reforma sistema izvršenja prinudne naplate bude jedan od uslova za sklapanje nekog od sledećih kreditnih aranžmana sa Srbijom.
Takođe, Evropska komisija je u svom izveštaju o napretku Srbije na putu evropskih integracija, istakla neophodnost izmene tog sistema, a sud u Strazburu doneo je čak 11 osuđujućih presuda zbog sporog izvršenja sudskih odluka prinudne naplate..
- Mi smo medijskom kampanjom pokušali da skrenemo pažnju na ogroman problem koji zaslužuje više od malih, kozmetičkih promena - zaključila je Stanojevićeva.
Rukovodilac službe za nenaplative kredite EFG banke, Aleksa Milenković rekao je da korupcija u sprovođenju naplate postoji ali da je ona daleko bezazlenija od neznanja i nezainteresovanosti sudskih činovnika.
- Više može da vam naudi sudija koji je nezainteresovan ili neupućen u ono što je njegov posao neko ko je korumpiran. Sa druge strane, naš najveći problem pri naplati je to što kompanije dužnici, u toku sudskog procesa izvrše preseljenje imovine ili preregistrovanje firme i onda nemate od koga da naplatite svoje potraživanje - istakao je Milenković.
Ovde možete pročitati novinski članak u vezi sa izvršnim postupkom: