Ekonomske mere dobre, najbitnije prvo pomoći malim i srednjim privrednicima

Srbija ima podršku Evropske unije i SAD-a, a da li će efekti izlaska iz krize biti pozitivni ili negativni zavisi i od kombinacije efikasnosti primene zdravstvenih mera, gde još ima puno neizvesnosti o dužini trajanja zdravstvene krize, i ekonomskih mera. Potrebna je veća efikasnost, implementacija ekonomskih mera bez mnogo administracije i dopuna radnog zakona kako bi se sačuvao značaja broj radnih mesta – deo je zaključaka pete online konferencije „Kako do privrednog oporavka?“ koju organizuje Srpske asocijacija menadžera u saradnji sa ICT hub-om.


Datum: 16.Apr.2020


O tome kakve su procene privrednih kretanja za ovu godinu, šta očekujemo od implementacije ekonomskih mera Vlade, koliko su za privredni oporavak Srbije značajne podrška Evropske unije i SAD-a govorili su Sem Fabrici, ambasador i šef Delegacije Evropske unije, Entoni Godfri, ambasador SAD-a u Srbiji, Dragoljub Damljanović, predsednik SAM-a, Zoran Petrović, predsednik AmCham-a i Vladimir Novaković, predsednik NALED-a. Moderator razgovora: Dejan Ranđić, član UO SAM-a, direktor DNA&ICT Hub-a.

Sem Fabrici, ambasador i šef Delegacije Evropske unije, ocenio je da su ekonomske mere koje je donela Vlade Republike Srbije dobre i da su slične onima koje se preduzmaju u većini zemalja EU.

"Ovo je kriza bez presedana, globalna pandemija koja je prerasla u ekonomsku krizu. Ovo nije kriza ekonomije, kao ona 2008. godine. Dakle, nemamo mnogo jasnih parametara pomoću kojih bismo je mogli analizirati. Niko nema moć ili kristalnu kuglu da vidi koliko će trajati ta kriza. Vlada Srbije, kao i mnoge druge vlade, napravila je brzi paket mera za oporavak koji idu u pravom smeru, i po veličini i po tipologiji, koje su preduzele druge evropske zemlje. Njihov uticaj u velikoj meri će zavisiti od primene. Srbija već prima podršku EU, kako za trenutne zdravstvene potrebe - 15 miliona evra, tako i 78 miliona evra za trenutni ekonomski oporavak, plus sredstva namenjena za podršku na regionalnom nivou. Sve u svemu, EU je za region Zapadnog Balkana izdvojila 700 miliona evra, pri čemu će najveći udeo ići u Srbiju ”, kaže Sem Fabrizi.

 Razmena mišljenja je, kako je istakao Entoni Godfri, ambasador SADa u Srbiji, pravi put do pronalaska rešenja.

„U situacijama kada se ljudi suočavaju sa izazovom ili problemom, uvek je dobro prikupljati stavove iz što više različitih izvora i konstruktivno govoriti o izazovima sa kojima se suočavaju. Podelom mišljenja i ideja ćemo možda početi da drugačije vidimo stvari i dođemo do nekih kreativnih rešenja“, kaže Entoni Godfri, ambasador SADa u Srbiji.

Donete eknomske mere su korektne, ali prema rečima Dragoljuba Damljanovića, predsednika SAMa, nedostaje veća odlučnost i brzina, jer bi to doprinelo da se umiri neizvesnost.

„Nadam se da će implementacija biti online, da neće biti mnogo administracije. Intervencija može da bude u radnom zakonu, da se omogući delimična zaposlenost ili privremena nezaposlenost, to bi značilo da se sačuvaju zaposleni i firme dok se biznis ne restatuje. Mnoge države su radile u tom pravcu, pozivam i naše Ministarstvo rada da razmisli o tome, time bi se sačuvao značajan broj radnih mesta. Preduzetnici imaju sposobnost da se izbore sa ovim. Kad krene oporavak pružiće se još veća šansa da se približimo Evropskoj uniji sa kojom ćemo imati još veću međuzavisnost“, kaže Damljanović.

Prema mišljenju Zorana Petrovića, predsednika Američke privredne komore, koliko je primena zdravstvenih mera efikasna u toj meri mogu da se očekuju pozitivni ili negativni efekti izlaska iz krize, a puno je neizvesnosti.

„Donete mere su dobre, ali ono što može da se popravi jeste efikasnost. Nedostaju sektorske mere, usmerene na one koji su imali ogroman pad prometa kao što je hotelska industriju, turizam, restorani, koji će tek trpeti posledice krize. Srbija treba pametno da iskoristi pare koje ima i one koje će da pozajmi. Srbija mnogo zavisi od trgovine sa svetom, jako nam je važna podrška i Amerike i Evropske unije, kao i uloga Evropske banke za obnovu i razvoj. Naša zemlja mora da računa i na podršku međunarodih finansijskih institucija“.

Vladimir Novaković, predsednik NALEDa je istakao da su zdravlje i životi građana na prvom mestu, kao i da je likvidnost nešto na šta se mora obratiti pažnja.

„NALED je brzo reagovao sa predlogom 10 mera za podršku privredi, usmerenih pre svega na preduzetnike i MSP, kao i podsticajne mere za izvoznike. Predložili smo formiranje Fonda za najugroženije opštine.  Takođe, sproveli smo analizu 36 država Evropske unije i Zapadnog Balkana koja poredi usvojene mere podrške privredi i njihov procenjeni uticaj, i Srbija je prema tome 10. u Evropi, ali na prvom mestu u našem regionu JIE. Sve države su primenile odlaganje rokova za plaćanja poreza i doprinosa, a 35 od 36 država je dodelilo i direktne podsticaje kao Srbija. Izdvojio bih nekoliko kriterijuma procene ekonomskih mera među kojima su pravovremenost, gde je naša zemlja dobro reagovala sa odlukama i aktivnostima, zatim targetiranost koja kod nas ima prostora da se unapredi, izdašnost u čemu je Srbija pokazala svoju veliku izdašnost, kao i administrativna lakoća sprovođenja mera, koje su u Srbiji izuzetno lako sprovodive“, kaže Novaković.

Srpska asocijacija menadžera u saradnji sa ICT Hub-om kroz nedeljne konferencije i uključivanje sagovornika iz različitih sekora utiče na zajedničko delovanje poslovne zajednice sa ciljem pronalaženja održivih  rešenja za privrednike i očuvanje biznisa i radnih mesta tokom krize izazvane COVID-19.

 

 

Pratite nas:

Sponzori