Odgovor na promenu je promena. Uspostavite nov model poslovanja!

Gost SAM Talk-a bio je dr Zvezdan Horvat, Adizes South East Europe i Zlatni ambasador SAM-a.


Datum: 29.May.2020


Krizu preživljavaju oni koji uspevaju da ostanu pribrani, koji iznova sinhronizuju misiju i strategiju, strukturu nadležnosti, strukturu ovlašćenja i sistem. Potrebno je sačuvati kulturu uzajamnog poverenja i poštovanja – samo su neki od zaključaka predavanja gospodina Horvata. Razgovor je vodila Tanja Lazarević, Operations manager, SAM.

Ceo događaj pogledajte na linku.

Dobar rad se uvek isplati

Jedna interesantna stvar, pre par godina ASEE je imao slogan „Naši su klijenti oni koji su se opredelili za bolje“. Ukoliko ste uvek dobro radili, vaš rad će se uvek isplatiti.

 

Gde smo i kako dalje?

Profesor Taleb definisao je pojam „Crni labud“ kao ogromnu promenu koja utiče na sve, a ne postoji prethodno iskustvo iz te promene na osnovu koga možete da usmerite poslovanje, odnosno promena je nešto totalno novo i drugačije. Crni labud je bio izmišljen za finansijske udare ali se posle ovaj pojam generisao.

Drugi pojam je efekat leptira –  promena koja se negde desila, ima ogroman uticaj na vas.

Rešenja se ne nalaze u presecanju čvora već u njegovom postepenom odvezivanju, uzimanjem uzica svuda se negde pomalo uradi jer ne postoji jedna fantastična stvar koju možete uraditi i doći do rešenja, već su svi negde ponešto dobro uradili i na kraju su svi prošli kroz to.

Adižisev životni ciklus

Jedna strana životnog ciklusa govori o efektivnosti. Od ovog udara neki su izgubili svoju efektivnost – odjednom nikome nije trebalo sve što su radili.

Desila se organizaciona trauma. Nezavisno od toga gde si bio u životnom ciklusu, svima se to sada desilo, kriza je sve izbacilila iz ravnoteže.

U prvom trenutku su svi bili u šoku ali zatim dolazi do razlike – najbolji su najbolje rešili probleme.

Prema stepenu proaktivnosti, krenulo se prema buđenju. Neke firme su bile u komi (restorani i slično) ali su i oni krenuli sada da se bude. Udar je veliki. Ako nisu imali rezerve, igrali na finansijskoj ivici, onda ih je pogodio veliki udar. Glavno je pitanje efektivnosti i efikasnosti – koliko ste bili na granici, a koliko niste.

U momentu krize, postavlja se pitanje šta se radi da bi se njen efekat umanjio. Nažalost neki smanjuju ono što će im u sledećem koraku biti neophodno da naprave iskorak u odnosu na neke druge – otpuštaju, spuštaju troškove marketinga, troškove za istraživanje i razvoj itd.

Ako sistem nije razvijen, izloženost krizi je najveća

Oni koji preživljavaju u krizi trebalo bi da se brinu o odnosima sa klijentima, o operacijama, o novcu i zaposlenima. Ako je to usklađeno, proći će dalje ali ono što sledi je recesija. Ona se ogleda u definisanju novog nivoa – šta je to novo normalno. To je najčešće promena poslovnog modela. Morate ići od prodaje ka usluživanju, poslovni model mora ići ka tome da imate verne klijente.

Ako ste doživeli rast u vremenu krize, treba iskoristiti šansu ali sa prilagođavanjem organizacije. Osmisliti novi kanal prodaje, novi procesni centar, itd. Mora se preći u sistem da bi se išlo dalje. Firme koje su doživele rast imaju konkurentu prednost ali se mora strategijski podržati, videti kako sada iskoračiti.

Kriza je udarila na sistem koji čine organizaciona kultura, struktura, upravljački procesi. Ako ovo niste ranije razvili, kriza udara mnogo više. Kao rezultat toga trpi svakodnevni rad (klijenti, operacije, zaposleni, finansije).

Krajnje posledice mogu biti: haos u firmi, ne postojanje novina, nema rezultata, sistem je rasturen.

Kako dalje?

Potrebno je sačuvati gotovinu i kulturu uzajamnog poverenja i poštovanja. Ako to ne uspete da sačuvate kao i ljudske resurse, bićete u velikom problemu. Sačuvati odnose sa dobavljačima, kupcima, u tome se ogleda pitanje poštovanja i vernosti. Dobri odnosi sa kupcima ne mogu početi da se prave danas. Ono što je važno je da organizacija krene da radi pripravno uz sinhronizaciju. Dobar timski rad se ogleda u tome da u pravim trenucima krenemo da radimo i prevazilazimo neke stvari.

Na promenu odgovoriti promenom

Kao odgovor na promenu je promena. Prvi ljudi su ti koji vode promenu.

Bitno je uspostaviti novi model poslovanja. Novi model je usmerenje organizacije ka tome da bude inspirativna, treba rastaviti izvore prihoda i pričati o vrednostima, treba rasčistiti šta su kritične stvari. Kritične stvari su bilo koje remisije i koje ćeš promene uraditi. Promene je potrebno redovno uvoditi.

Potrebno je odlučiti gde i šta, na koju stranu krenuti. Integrisati ne znači biti dobar, nekada nešto treba zatvoriti da bi celina preživeti jer o celini treba da se brine, a ne samo biti dobar.

Potrebno je preklopiti potrebe i sposobnosti. Javile su se nove potrebe, neke sposobnosti imamo koje ne korisitmo, a neke odlično koristimo. Gde su potrebe i sposobnosti preklopljene, znači da se dobro radi.

Remisija, novi poslovni model je šta treba da razvijem: koje potrebe i sposobnosti. Remisija je šta ću uraditi sa prilikama i opasnostima koji mi se dešavaju. Stabilno ne postoji.

Prilika koju ne iskoristite će biti opasnost, opasnost na koju uspete da reagujete može biti prilika.

Sve odluke koje donesete, proterajte kroz pitanje vrednosti.

Vaša odluka je da ćete nešto modifikovati, nešto odbaciti, pokrenuti novo, a nešto zadržati.

Menadžment je nastao iz prakse. Ljudi su neke stvari sistematizovali i onda to pretvarali u principe. Posao menadžera je da rešava probleme.

Sreća je naklonjena pripremljenom umom – Louis Pasteur

Nema prepisivanja, nema recepata. Svako svoju strategiju bira, nemojte da tražite prečice, uradite osnove. Postoje samo principi koji su iznedrili iz nauke o menadžmentu, a koje treba primeniti zdravom glavom. Savladajte osnove, postavite stvari i rezultat će doći, ne tražite prečice jer nigde nećete naći direktno rešenje za vaš problem.

 

Tehnička moderacija bila je poverena Vojislavu Tatareviću, projektni asistent, SAM.

 

Sponzori